| Sedma
Međunarodna kolonija umetničke keramike
"Zlakusa 2002"
UMETNOST OŽIVELA ZANAT
U
selu Zlakusa kod Užica od 8. do 18. avgusta 2002. održana je
sedma Međunarodna kolonija umetničke keramike na kojoj je učestvovalo
23 umetnika iz 4 zemlje. O značaju ove jedinstvene kolonije
u našoj zemlji najbolje govori podatak da je Ministarstvo kulture
Srbije ove godine finansiralo svega 17 umetničkih kolonija,
od 70 koje su podnele zahtev, a ukupno je registrovanih kolonija
preko 200. Kolonija u Zlakusi je i ove godine u tom malom krugu
"priznatih".
____________________________________________________
Po
čemu je značajna ova kolonija? Ona predstavlja umetnički izraz
starog grnčarskog zanata čija tradicija u selu Zlakusi seže
unazad preko 300 godina, a tehnološki proces izrade keramike
sličan je onome u praistoriji. Ovaj stari zanat za izradu posuđa
u domaćinstvu (lonci, sačevi, đuvečare) do pre nekoliko godina
bio je pred gašenjem. Njime se bavilo samo nekoliko starih majstora
koji su čuvali tajnu izrade veoma kvalitetnih i postojanih upotrebnih
predmeta.
Shvativši vrednost i kulturno bogatstvo takvog načina izrade
keramike, akademski slikar-keramičar Sofija Bunardžić, autorskim
projektom "Keramika Zlakusa" osmislila je načine da
se stari zanat sačuva, a umetnost obogati novom tehnikom, do
tada nepoznatom u savremenoj umetničkoj keramici.

Pripreme za pečenje keramičkih predmeta
Tako je nastala Međunarodna kolonija umetničke keramike "Zlakusa",
svestrano podržana od ministarstava za kulturu i za nauku i
tehnologiju, kao i od uglednih naučnih i umetničkih institucija
u Srbiji. Za ovih sedam godina kroz koloniju je prošlo 125 umetnika
iz 10 zemalja (Japan, Italija, Švajcarska, Portugalija, Austrija,
Grčka, Bugarska, Rumunija, Makedonija i Jugoslavija). Svake
godine u koloniji boravi i jedan poznati likovni kritičar, ove
je bio Nikola Kusovac iz Narodnog muzeja Beograd.
Projektom
"Keramika Zlakusa" sačuvano je i obogaćeno prožimanje
između tradicionalnog grnčarstva, jedinstvenog po materijalu
i metodu rada, i savremenih tendencija u umetničkoj keramici.
Poraslo je interesovanje mladih ljudi za ovaj zanat, tako da
sada u selu ima oko 20 majstora-grnčara koji se uveliko bave
ovim zanatom, a još toliko počinje intenzivnije da uči i izrađuje
upotrebne predmete od keramike. Zahvaljujući medijskoj podršci
ovom projektu sada grnčarski predmeti imaju bolju tržišnu prođu,
a njihova cena se kreće od prosečnih 500 dinara za manje predmete,
do 3000 dinara za velike lonce. O ukusu pasulja ili kupusa s
mesom, skuvanih u ovim zemljanim loncima, ne treba pričati -
to se zaista mora probati!
UMETNIČKA
TEHNIKA ZLAKUSA
Tehnika
Zlakusa u umetničkoj obradi keramike doživela je afirmaciju
i sve je više umetnika koji rade u ovoj tehnici. Kada svoje
radove predaju na žirirane izložbe u zemlji ili inostranstvu,
kao tehniku izrade navode priznati i prepoznatljivi naziv: tehnika
Zlakusa.
U međuvremenu radovi sa ove kolonije krenuli su po izložbama
u zemlji i inostranstvu, a redovno se izlažu i na poznatim svetskim
izložbama keramike. Brojni su umetnici koji su svoje radove
nastale u koloniji Zlakusa izlagali na samostalnim ili kolektivnim
izložbama, a pojedini su dobili zapažene nagrade.
O koloniji je snimljeno više radio i televizijskih emisija i
dokumentarnih filmova. Film "Dah" Dejana Petrovića,
studenta TV režije na Akademiji "Braća Karić", nagrađen
je 2001. godine "Zlatnim vitezom" na 10. filmskom
festivalu slovenskih naroda u ruskom gradu Tambovu. U filmu,
stari grnčarski zanat prikazuju mladi majstor i njegova supruga,
koji se ovim zanatom bave zahvaljujući projektu "Keramika
Zlakusa".
TAJNA MAJSTORA
"Tajna
je u kvalitetu materijala i načinu obrade, tako da se dobijaju
čvrsti, vatrostalni i dugotrajni predmeti", objašnjava
majstor-grnčar Milojko Nikitović, u čijem su domaćinstvu umetnici
radili ove godine. "Ovde u Zlakusi sve nas je više koji
se bavimo ovim zanatom jer je postao popularan i unosan",
dodaje majstor Nikita.
"Meni je najveća nagrada to što je umetnost sačuvala jedan
stari zanat, po čemu smo i u etnološkom i u umetničkom smislu
prepoznatljivi u svetu", ističe autor projekta "Keramika
Zlakusa" Sofija
Bunardžić. Vredelo je istrajati na afirmaciji
početne ideje, jer sada je ovo kolonija sa renomeom, na koju
rado dolaze umetnici i iz zemlje i iz inostranstva. Ove godine
bilo ih je 23, od toga četvoro je radilo u umetničkoj radionici
za umetničku obradu topljenog stakla, vlasnika Velimira Tošanića,
u selu Tripkova.
Pored rada u koloniji, umetnici su posetili Zlatibor i Sirogojno
i kolege filmske umetnike na Filmskoj koloniji na Zlatiboru,
koju svakog leta organizuje producentska kuća "Fiks fokus".

Pečenje
keramičkih predmeta na otvorenoj vatri
A po ustaljenom običaju, 17. avgusta popodne, obavljeno je pečenje
manjih keramičkih predmeta nastalih prethodnih dana. Tako umetnici
stiču uvid u celokupni proces izrade predmeta ovom tehnikom,
a ponesu i po jedan-dva predmeta sa sobom. U septembru je pečenje
velikih formi, a u novembru je već tradicionalna izložba radova
u Gradskoj galeriji u Užicu. Zatim slede domaće i strane izložbe
na kojima se redovno izlažu i umetnički predmeti nastali u koloniji
Zlakusa.
PREPOZNATLJIVA
VREDNOST
Na
ovogodišnjoj koloniji u Zlakusi radilo je i četvoro umetnika
iz Portugalije. Eugenio Coelho je izuzetno zadovoljan organizacijom
i uslovima za rad. Fernando Silva ima Umetničku školu u Sintri,
pa će mu ovo biti novo iskustvo koje ce preneti svojim učenicima.
Izabela Borges oduševljena je lepotom ovog kraja, a Claudija
Costa naglašava da se u Portugaliji zna za Zlakusu i da vlada
interesovanje za upoznavanje ove specificne tehnike, pogotovu
što je i u ovoj zemlji sačuvan sličan način obrade keramike.

Nove istraživačke i izražajne mogućnosti:
učesnici VII Međunarodne kolonije umetničke keramike
"Zlakusa 2002"
"Ovu koloniju treba sačuvati, jer autentičnom vrednošću
predstavlja našu zemlju u svetu, kaže Leposava Milošević-Sibinović,
akademski vajar iz Beograda. Ovde je tradicija vešto i talentovano
ukomponovana u savremeni umetnički izraz, a to je odlika osobenih
kultura koje su sačuvale takve vrednosti i po njima se prepoznaju
i izvan svojih nacionalnih granica.

Umetnici u radionici
Mlada umetnica Kristina Bogdanov ovog juna dimplomirala je na
Fakultetu primenjene umetnosti - odsek keramika, u klasi profesora
Velimira Vukićevića. I, kako kaže, imala je čast da ona bude
taj student koji sa završne godine dolazi na koloniju u Zlakusu.
Ova umetnička tehnika privlači i mlade umetnike i postala je
nacionalni znak, a to jednoj tehnici, iznikloj na iskustvima
tradicionalnog zanata, daje budućnost.

Sofija Bunardžić pred postavljanje izložbe
sa
Kolonije "Zlakusa" u Gradskoj galeriji u Užicu
A budućnost keramike Zlakusa, izvesna je, bar u dogledno vreme.
Pored sve većeg interesovanja novih zanatlija, u Zlakusi radi
i Umetnička škola Sofije Bunardžić, u kojoj polaznici školskog
uzrasta uče oblikovanje predmeta ovom tehnikom. Umetnost je
udahnula novi život starom zanatu, a sebi dala primamljive istraživačke
i izražajne mogućnosti. I poklonike ne samo u zemlji čiju nacionalnu
kulturu bogati, već i daleko preko granica, postajući prepoznatljiva
umetnička vrednost pod nazivom tehnika Zlakusa.
|